U prethodnim blogovima pisali smo koliku odgovornost nose sama kućanstva u nastajanju i deponiranju otpadne hrane.

Kako bismo vas educirali i potaknuli na uvođenje održivih praksi u vašim domovima, donosimo vam nekoliko korisnih informacija i savjeta koje možete s lakoćom primijeniti u svakom kućanstvu.

Za početak ćemo objasniti kategorizaciju otpada od hrane s obzirom na mogućnost sprječavanja njegovog nastanka:

  • Otpad koji se mogao izbjeći – svi ostaci hrane koji su završili kao otpad zapravo su bili jestivi prije odbacivanja. Primjeri uključuju hranu koja je pripremljena u prevelikim količinama, oštećenu hranu (npr. zagorjela hrana) ili prehrambene proizvode koji nisu konzumirani prije isteka roka trajanja.
  • Otpad koji ima određeni potencijal za izbjegavanje njegovog nastanka – uključuje hranu koju neki ljudi ne konzumiraju, ali je drugi mogu iskoristiti, kao što su ostaci hrane poput krušnih mrvica. Također, tu su i namirnice koje ovisno o načinu pripreme mogu ili ne mogu biti jestive (npr. ljuske od krumpira).
  • Neizbježni otpad – otpad od hrane čije nastajanje nije moguće izbjeći. To su dijelovi hrane koji nikada nisu bili ili neće biti jestivi, kao što su kosti, ljuske od jaja, vrećice čaja i slično.

Obzirom da većina deponirane otpadne hrane sadrži ostatke hrane koja se mogla iskoristiti, pročitajte nekoliko savjeta na koji način možete prevenirati nastanak otpadne hrane u vlastitom domu:

  • Planirajte obroke – izradite tjedni plan obroka i napravite popis namirnica na temelju potrebnih sastojaka. Na taj način kupujete samo ono što ćete koristiti i smanjujete mogućnost propadanja hrane prije nego je potrošite. 
  • Pravilno skladištite hranu kako biste produljili njezinu svježinu – educirajte se o optimalnim uvjetima skladištenja različitih vrsta hrane, poput čuvanja voća i povrća u hladnjaku ili pohranjivanja suhih namirnica u hermetički zatvorenim posudama. Time sprječavate prijevremeno kvarenje hrane.
  • Primijenite princip “prvi unutra, prvi van” (FIFO) u smočnici, hladnjaku i zamrzivaču – rasporedite namirnice tako da su najstarije naprijed i potrošite ih prije novijih kupovina. Na taj način konzumirate hranu prije nego što istekne rok trajanja.
  • Kontrolirajte porcije – poslužujte sebi i drugima odgovarajuće veličine porcija kako biste izbjegli višak ostataka na tanjuru. Uvijek se možete vratiti po još ako je potrebno. Također razmislite o upotrebi manjih tanjura i zdjela kako biste učinkovito upravljali veličinom porcija.
  • Iskoristite ostatke – budite kreativni s ostacima hrane tako da ih pretvorite u nova jela ili ih uključite u buduće obroke. Na primjer, ostatak povrća može se koristiti u juhama ili wok-ovima, a stari kruh se može pretvoriti u krušne mrvice ili krutone.
  • Smrzavajte višak hrane – ako imate viška hrane koju nećete potrošiti prije nego što se pokvari, smrznite je za kasniju upotrebu. Smrzavanje može produljiti rok trajanja mnogih namirnica, uključujući voće, povrće, meso i pripremljene obroke.
  • Kompostirajte – kompostiranje je ekološki prihvatljiv način zbrinjavanja ostatka hrane i nejestivog otpada od hrane. Kompostiranjem pretvarate otpad od hrane u supstrat bogat nutirjentima koji se može koristiti u vrtlarstvu i uređenju okoliša – pogledajte naša rješenja koja nudimo za kuće, stanove, apartmane i urede. 
  • Educirajte sebe i druge o problemu otpadne hrane – podijelite savjete na društvenim mrežama, raspravljajte o tome s obitelji i prijateljima ili podržite organizacije koje rade na smanjenju otpada hrane. Podizanje svijesti može potaknuti pozitivne promjene u ponašanju.

Primjenom ovih praksi, pojedinci, kućanstva i zajednice mogu značajno smanjiti otpad hrane i pridonijeti održivijem prehrambenom sustavu te zajedno stvoriti zeleniji svijet…